PROSPER: Prototipi održivih rezidencija na periferijama

PROSPER: PROtotypes for Sustainable residencies in the PERipheries

Periferije su mesta solidarnosti koja partneri u projektu PROSPER žele da istraže stvaranjem veza između ekološki ranjivih regiona kroz niz transnacionalnih kulturnih saradnji.

PROSPER uključuje 5 partnerskih organizacija (LOOP, Eho Animato, Peripetija, Oyoun i Lokalna agencija za razvoj Struga), 6 pridruženih partnera i više od 40 učesnika koji će zajedno stvarati rezidencije, kolektivna i međusobna iskustva razmene znanja između umetnika i lokalne publike, transnacionalne koprodukcije u izvođačkim i vizuelnim umetnostima, treninge za izgradnju kapaciteta za radnike u kulturi i turizmu, kao i prototip održivih i inkluzivnih rezidencija u perifernim regionima.
Cilj je unapređenje međunarodne kulturne saradnje i metodologije integracije ekoloških pitanja u umetničku praksu, povezivanje i saradnja između sektora umetnosti i turizma, osnaživanje lokalne publike, uvećanje vidljivosti evropskih umetnika i jačanje kapaciteta za projekte koji omogućavaju inkluzivni menadžment. Sve to biće predstavljeno javnosti kroz 2 rezidencije, 1 prototip, 2 jednodnevna festivala, 2 koprodukcijske izvedbe, 1 izložbu, 1 audio pešačku turu, 12 radionica, 5 treninga za izgradnju kapaciteta i 10 prezentacija.
Ovaj projekat sufinansira se kroz Program Kreativna Evropa Evropske unije.

Detalji projekta

Više detalja možete pronaći na vebsajtu projekta PROSPER.

Partnerstvo između organizacija iz Grčke (LOOP), Srbije (Eho Animato), Severne Makedonije (Peripetjia i LDA Struga) i Nemačke (Oyoun), kao i mreže šest pridruženih partnera širom Evrope, zasnovano je na transnacionalnoj saradnji raznolike grupe evropskih umetnika i kulturnih radnika, kao i na prevazilaženju poznatih granica sektora uključivanjem organizacija koje se bave održivim turizmom. Ovaj konzorcijum će proširiti nove modele transnacionalne saradnje kroz seriju kulturnih aktivnosti u trajanju od 30 meseci.
Zajedničko stvaranje i razvoj novih modela održivog i inkluzivnog kreativnog rada (ekološki, ekonomski, kreativno i društveno) prisutni u načinu na koji su koncipirani javni pozivi, rezidencije i koprodukcije u PROSPER projektu. Koprodukcije predstavljaju zajedničke kreacije transnacionalnih grupa umetnika i kulturnih radnika koji će razmenjivati modele i strategije rada koje primenjuju u svojim oblastima.
Diseminacija i prezentacija rezultata PROSPER projekta će se realizovati u svim partnerskim zemljama, ali i putem mreže pridruženih partnera koja uključuje festivale i druge aktere lokalnih scena evropskih zemalja, stvarajući uticaj koji seže daleko izvan partnera.
Glavni prioriteti su uključivanje umetnika i lokalnih zajednica u dva regiona od značaja za životnu sredinu: ostrvo Evija u Grčkoj koje je pretrpelo razorne požare 2021. godine i Ohridsko jezero u Severnoj Makedoniji, koje doživljava degradaciju usled ljudske aktivnosti koja ugrožava njegov endemski značaj.
Oba regiona pogođena su virusom COVID, a radnici u kulturi i turizmu traže načine za stvaranje održive i inkluzivne budućnosti.
Jedan od ciljeva projekta je razvoj modela transnacionalne saradnje koji bi omogućili jače veze između evropskih umetnika i organizacija, kao i raznolike publike poput lokalnih zajednica i održivih sektora kulturnog turizma, ali i unapređenje i izgradnja kapaciteta za upravljanje projektima zasnovano na raznolikosti koje će koristiti organizacijama u povoju.

Sve umetničke aktivnosti ukorenjene su u lokalni kontekst mesta gde će se održavati umetničke rezidencije – ostrva Evija i Ohridskog jezera. Ovaj lokalni kontekst je u velikoj meri definisan trenutnim ekološkim opterećenjem koje te dve regije doživljavaju. U skladu sa New European Bauhaus i u partnerstvu sa PHALA (Panhellenic Association of Landscape Architects – pridruženi partner), PROSPER ima za cilj da podigne svest o hitnosti pronalaženja održivih rešenja za dva glavna područja odabrana za rezidencije, ali i da ih koristi kao studije slučaja u cilju razvijanja prototipa održivih umetničkih rezidencija u perifernim područjima.

I Evija i Ohridsko jezero predstavljaju uobičajenu degradaciju prirode koju globalno sve češće doživljavamo. Šumski požari koji su se dogodili 2021. godine na Eviji – čest globalni fenomen u toplim regionima zbog klimatskih promena – uzrokovali su gubitak prirodnih staništa za insekte, ptice i veće životinje, dok opasnost od erozije koja uzrokuje probleme sa plodnošću površinskog sloja zemljišta koji su ključni za pošumljavanje i povratak poljoprivredne prakse utiče i na obližnja morska staništa sa velikom masom sedimenata. Akcije i odluke koje se preduzmu u prvim godinama nakon šumskog požara su obično učinkovitije u obnavljanje pejzaža, te je potreba za održivim upravljanjem hitna kako bi se poboljšale finansijske prilike lokalnih ruralnih zajednica koje zavise od njega.

S druge strane, Ohridsko jezero je na UNESCO-voj listi svetske baštine sa jedinstvenim ekosistemom, ne samo zbog biodiverziteta i značaja za migrirajuće vrste, već i zbog velikog broja endemskih vrsta. Mokra staništa Ohridskog jezera beleže konstantan pad u poslednje vreme, uglavnom zbog poljoprivrede i urbanog razvoja. Pojačan ljudska aktivnost u regionu sa većim gradovima, intenzivnim komercijalnim ribolovom i ubrzanim turističkim razvojem dodaje probleme sa zagađenjem, povećava rizik od eutrofikacije i ugrožava ravnotežu već smanjenog prirodnog staništa. Hitnost se i ovde podrazumeva jer je smanjenje biodiverziteta teško poništiti, dok istovremeno ugrožavanje staništa endemskih vrsta može
dovesti do nepopravljivih posledina, pa čak i izumiranja.

Javni poziv za umetnike za učešće na dve rezidencije na Eviji i u Ohridu omogućiće formiranje međunarodne grupe od 16 umetnika koji će direktno sarađivati jedni s drugima, kao i sa lokalnim zajednicama i akterima održivog turizma u perifernim područjima. Odabir umetnika vršiće se od strane glavnih partnera uz uzimanje u obzir rodne ravnopravnosti, inkluzivnosti i raznovrsnosti; učesnici će u svojim prijavama biti u obavezi da opišu na koji način će doprineti perifernim područjima. Izabrani umetnici imaće priliku da učestvuju u radionicama koje se fokusiraju na ekološke aspekte lokalnog konteksta. Ovo neće samo poboljšati međukulturalne već i multidisciplinarne aspekte projekta, naglašavajući ekološku svest dok promoviše održivost tokom trajanja rezidencija u praktičnom svakodnevnom smislu. Ključni cilj unutar rezidencija je inspirisanje umetnike da pronađu veze između svoje umetničke prakse, krhkog okruženja u kojem borave i ljudi koji tu žive. To će doprineti razvoju nove metodologije ekološki svesnih umetničkih praksi integrisane u razvoj prototipa za održive rezidencije.

Uključivanjem lokalnih zajednica na mestima sa nedovoljno razvijenom kulturnom scenom, poput Evije i Ohrida, PROSPER takođe ima za cilj da uspostavi jače veze sa novom publikom, pružajući nove prilike za interakciju i međusobno učenje. Na ovaj način istražujemo dugoročne rezidencije kao generator međuljudskih veza i motivatora za inkluziju kroz direktni kontakt između umetnika i lokalne publike.
Osim toga, sektor turizma, kao i kulturni sektor, teško su pogođeni pandemijom Kovida-19 i potrebne su nove strategije kako bi se postigla održivost. Partnerstvo sa organizacijama za održivi turizam, PROSPER predlaže nove modele saradnje između sektora kulture i turizma koji mogu stvoriti nove prilike, poslove i projekte.

Razvoj kapaciteta je takođe suštinski deo PROSPER-a. Većina glavnih partnera su mikroorganizacije sa osnovama u zajednici, koje su u proteklim godinama učestvovale u većim projektima sa sve većim odgovornostima, ali im nedostaje šira institucionalna podrška. Stoga je namera da se razvije kapacitet sa većim i etabliranim partnerima kao što su Oyoun (partner) i Pogon (pridruženi partner), koji će podržati manje organizacije svojim veštinama, iskustvom i ekspertizom. Strategije solidarnog upravljanja projektima, strategije rasta za inicijative iz zajednice, strategije održivih umetničkih praksi i turizma (koje će biti razvijene sa LDA Struga), kao i razvoj rezidencija sa jakim naglaskom na rodu i inkluzivnosti, teme su radionica za izgradnju kapaciteta koji čine osnovu ovog projekta. Trening sesije će biti otvorene za organizacije van konzorcijuma zainteresovane za ove teme. Ove kolektivne prakse učenja, kao i praktično iskustvo rada na projektu, značajno će unaprediti kapacitete svih organizacija.

Radionice za izgradnju kapaciteta u okviru projekta:
I-A. Traženje dekolonijalnih praksi u upravljanju projektima Deo I
Oyoun Berlin
Šta su dekolonijalne prakse? Kako se mogu razmatrati prilikom upravljanja kulturnim projektima? Učesnici su pozvani da zajedno razmotre uobičajene prakse upravljanja projektima kroz prizmu dekolonijalnih, queer*feminističkih i migrantskih perspektiva. Cilj radionice je razviti kapacitete, pružiti znanje i resurse za razvoj strategija za inkluziju, raznovrsnost i primenu dekolonijalnih praksi u (transnacionalnim) kulturnim projektima.

I-B. Traženje dekolonijalnih praksi u upravljanju projektima Deo II: Post-jugoslovenske perspektive
Ana Sladojević, nezavisna kustoskinja i teoretičarka iz Beograda.
Ova radionica se fokusira posebno na kulturni rad u postjugoslovenskoj regiji i postavlja pitanje šta znači delovati dekolonijalno u tom kontekstu i uzima u razmatranje jedinstvene aspekte ove regije, razumevanje njenih kontinuiteta i diskontinuiteta u odnosu na zapadni moderni paradigmu.

II. Rezidencije i periferije – Istraživanje i produkcija u saradnji sa zajednicama
Sonja Soldo i Marijana Rimanić iz Pogona – Centar za nezavisnu kulturu Zagreb
U ovoj radionici, Marijana Rimanić i Sonja Soldo iz Pogona – Centra za nezavisnu kulturu Zagreb, istražuju osnovne elemente za uspostavljanje uspešnih umetničkih rezidencija u perifernim regionima.

Pitanje šta su ključni elementi uspešne umetničke rezidencije u periferiji razmatra se na osnovu projektnih iskustava Pogona gde su rezidencije korišćene kao alat za stvaranje novih radova.
Koji formati su najprikladniji s obzirom na dostupne resurse i kako ih uspostaviti?
Kako sarađivati sa umetnicima i omogućiti im rad sa lokalnim zajednicama?
Kako zadovoljiti očekivanja svih učesnika?
Šta je važnije – proces ili rezultat?
Da li smemo da ne uspemo i šta uopšte znači neuspeh u kontekstu rezidencija?

III. Kultura i turizam
Online obuka na engleskom jeziku o održivoj međusektorskoj saradnji između umetnosti i turizma, podržana od strane Ohrid SOS. Besplatna i otvorena za sve zainteresovane organizacije transnacionalno.

IV. Nove medije i nove tehnologije za transnacionalnu saradnju
Online obuka na engleskom jeziku od strane Oyouna o novim medijima i tehnologijama za transnacionalnu saradnju. Besplatna i otvorena za sve zainteresovane organizacije transnacionalno.

V. Rast iz korena do urbanih centara
Online obuka na engleskom jeziku o iskustvima Oyouna u jačanju organizacionih kapaciteta za rast. Besplatna i otvorena za sve zainteresovane organizacije transnacionalno.